« Egipatska arhitektura | Main | Persijska arhitektura »
Sumeri spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu oko4.000. godina p. n. e. na području južne Mesopotamije. Poreklo Sumera nije utvrđeno, ali preovladava mišljenje da su se doselilisa severa i pomešali se sa domorodim stanovništvom.
U drugoj poloviničetvrtog milenijuma p. n. e. nastali su u Sumeru prvi gradovi-države. Najpoznatiji subili Uruk, Ur, Kiš, Nipur i Lagaš. Načelu svakog grada nalazio se vladar zvan ensi (upravljač) ili lugal (veliki čovek). On je bio vrhovni sveštenik koji je u ime zajednice komunicirao s bogovima. Ovde ovisumerskigradovi predstavljaju nezevisne gradove- države za razliku od onogašto se dogodilo u Egiptu zahtevi za lokalnu autonomiju i težnje u pravcu razbijanja odnoseprevagu nad potrebom za državnim jedinstvom.
Središte grada bio je hramski kompleks s dominirajućom građevinom četvorougaone osnove zigurat – najkarakterističnije arhitektonsko ostvarenje u Sumeru, na čijem se vrhu nalazio grad posvećen glavnom gradskombožanstvu, a služio je i kao zvezdarnica. Zigurat je veštački stvoren glinasti brežuljek poduprt zidovima odnepečene opeke u geometrijskim oblicima i on se uzdižena nekolikoterasastih zaravni. Na najpoznatijem ziguratu u Uruku dugo belo stepeništepenjalo se prema vrhu građevine stvarajući tako utisak vernicima da se penju kanebu. Za razliku od egipatskih piramida i njihovom posmrtnom funkcijom zigurat je imao da poslužikao ogromni oltar i trebao je da omogući silazak božanstva sa neba i da ovdeboravi
Najčuveniji međuziguratima bila je Vavilonska kula[1] ali je ona u potpunostirazorena ali jedan mnogo stariji primerak sagrađen je pre 3.000 godine p. n. e.prema tome je nekoliko vekova stariji od prvih piramida i sačuvao se u Varkimestu gde se nalazio sumerski grad Uruk. To je breg čije su strane pojačanemesivnom oplatom od opeke i položene su u kosini a dižu se do visine od 12metara. Svetište je nazvano „Beli hram“ jer je bilo od okrečenih opeka.Zidovi su rasčlanjeni ispustima i udubljenjima i odaju monumantalnu građevinu..Glavna prostorije ili cela u kojoj se prinose žrtve pred statuom boga je uskadvorana koja se pruža čitavom dužinom hrama i ima niz manjih prostorija sastrane Glavni ulaz nije na jednoj od užih strana kako bi se to očekivalo takoda vernik da bi ušao u ćelu morao da obiđe što više uglova[1]. Put koji m je išlaprocesija podseća na spiralu. Ovakav prilaz u lomljenoj osi je osnovnakarakteristika mesopotamske verske arhitektura. Tokom sledećih perioda zigurat je bio tako razrađen daliči na kulu tako da se građevina uzdiže na nekoliko spratova. Slika boga kojemje bio posvećen Beli hram je izgubljena a to je verovatno bio Anu bog neba.
U sumerskimgradovima-državama sve zemaljsko smatrano je vlasništvom bogova. Najviše zemljepripadalo je vladaru, a zatim hramovima. Ostali stanovnici (seljaci, zanatlije)bili su samo korisnici zemlje. Stanovništvo se u osnovi dijelilo na vladajućisloj, u koji je uz vladara i vjerodostojnike spadalo svećenstvo i činovništvo,te na seljaštvo izanatlije. Robova je bilo malo i poticali su iz ratnih pohoda,a pripadali su isključivo vladaru ili hramovima.
U Sumeru su bili cenjeni umetnost i umetnički radovi, no, glavna je delatnost uSumeru, kao i u celoj Mesopotamiji, bila zemljoradnja.| « | Oktobar 2010 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |